Povijest drobilice i stroja za mljevenje

U Kini se najjednostavniji alat za razbijanje, tučak i tarionik, pojavio u drugom tisućljeću pr. Tučak i tarionik dalje su evoluirali u traku za trčanje od 200. pr. Kr. do 100. pr. Kr. Ovi alati koriste princip poluge i u početku imaju prototip strojeva, ali je njihovo djelovanje drobljenja još uvijek isprekidano.

Najraniji stroj za usitnjavanje koji koristi kontinuirano djelovanje mlina na životinjski pogon koji je izumio Gongshuban u četvrtom stoljeću prije Krista. Drugi stroj za usitnjavanje koji ima kontinuirano djelovanje usitnjavanja je mlin s valjcima, koji se pojavio nešto kasnije od mlina. Nakon 200. godine naše ere, Du Yu i drugi u Kini razvili su kontinuirani strojni vodeni valjak, kontinuirani vodeni mlin s dvije vode, kontinuirani mlin za prijenos vode itd. na temelju nožnog valjka i mlina na životinjski pogon, što je poboljšalo učinkovitost proizvodnje na novu razini. Razina. Ovi se strojevi ne koriste samo za preradu žitarica, već se proširuju i na drobljenje drugih materijala.

Suvremeni strojevi za drobljenje nastali su nakon postupnog usavršavanja i popularizacije parnog stroja i elektromotora te drugih pogonskih strojeva. Godine 1806. pojavila se drobilica s valjcima koju je pokretao parni stroj; 1858. Black iz Sjedinjenih Država izumio je čeljusnu drobilicu za drobljenje kamenja; 1878. godine Sjedinjene Države razvile su kružnu drobilicu s kontinuiranim djelovanjem drobljenja, a njezina proizvodna učinkovitost veća je od učinkovitosti povremenog drobljenja. Čeljusna drobilica s djelovanjem drobljenja; Godine 1895. William iz Sjedinjenih Država izumio je udarnu drobilicu s nižom potrošnjom energije.

U isto vrijeme, strojevi za mljevenje također su se razvili u skladu s tim. Početkom 19. stoljeća pojavio se široko korišten kuglični mlin; 1870. na temelju kuglastog mlina razvijen je štapni mlin s ravnomjernom veličinom čestica na pražnjenju; 1908. godine stvoren je bez medija za mljevenje. samobrusilice. Od 1930-ih do 1950-ih, Sjedinjene Države i Njemačka su sukcesivno razvijale srednje brze mlinove za ugljen s vertikalnom osovinom, kao što su mlinovi za ugljen s valjkom i mlinovi za ugljen s valjcima.

Pojava ovih strojeva za drobljenje uvelike je poboljšala učinkovitost operacija drobljenja. Međutim, zbog razlika u karakteristikama usitnjavanja različitih materijala, zahtjevi za veličinu čestica različitih industrija također se razlikuju jedni od drugih, tako da su sukcesivno stvoreni razni strojevi za usitnjavanje za postupke usitnjavanja prema različitim principima rada, kao što je kolo mlinovi, vibracijski mlinovi, turbo mlin, mlazni mlin, mlin za ugljen s ventilatorom, mlin za pijesak, koloidni mlin, itd. Do ranih 1970, velike rotacijske drobilice s učinkom od 5,000 tona na sat i maksimalnim promjerom punjenja od 2,000 mm proizvedeni su i koloidni mlinovi koji su mogli samljeti materijale do veličine čestica manje od 0,01 mikrona.